OSNOVNI TEMELJI ISLAMA
Islam znači pokornost i predanost Allahu, a osoba koja je istinski pokorna i predana Uzvišenom Allahu naziva se muslimanom.
Istinska pokornost Allahu ogleda se u izvršavanju pet osnovnih islamskih dužnosti, poznatih kao islamski šarti – -uvjeti, o kojima je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:”Islam se temelji na petero: svjedočenju da nema istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, hodočašću Kabe i postu mjeseca ramazana.” (Hadis)
ŠEHADET – DEKLARACIJA PRIPADNOSTI ISLAMU
Riječi šehadeta osnovni su temelj islama i njegova ulazna kapija. Izgovaranjem tih riječi čovjek postaje sljedbenikom islama – musliman. To su riječi: Ešhedu en la ilahe illallah, ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resulihu! – Svjedočim da nema istinskog boga osim Allaha, i svjedočim da je Muhammed, Njegov rob i poslanik!
Šehadetom se potvrđuje jednoća Uzvišenog Allaha i poslanstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Izgovaranjem šehadeta poriču se sva druga božanstva osim Allaha i negira se bilo kakva bespogovorna pokornost osim Allahu. Vjerovati u poslanstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, znači iskazivati mu pokornost u svemu što je naredio, kloniti se svega što je zabranio i što je smatrao pokuđenim, te obožavati Allaha isključivo na način kakao je propisao.
NAMAZ – MOLITVA
Namaz je molitva koja obuhvata određene tjelesne pokrete, izgovaranje kur'anskih sura – poglavlja i određenih riječi kojima se skrušeno slavi i veliča Uzvišeni Allah. Nakon riječi šehadeta, redovno obavljanje – klanjanje namaza drugi je temelj islama, velika islamska obaveza i prvo djelo za koje će svaki čovjek odgovarati na Sudnjem danu: “Ako namaz bude ispravan, i ostala čovjekova djela bit će ispravna. A ako on bude neispravan, i ostala djela bit će neispravna.” (Hadis)
U obavezne namaze ubraja se pet dnevnih namaza, i to: sabah, podne, ikindija, akšam i jacija – namaz. Svi namazi klanjaju se tačno u određenim vremenskim periodima tokom dana i noći. Za ispravnost namaza uvjetuje se čistoća tijela, odjela i mjesta gdje će se klanjati, propisano odjevanje, okretanje u pravcu Svetog hrama u Meki – Kabi, iskrenost i ispravnost namjere, i nastupanje namaskog vremena. “Onaj ko bude čuvao svoj namaz, on će mu biti svjetlo, dokaz i spas na Sudnjem danu; a ko ne bude čuvao svoj namaz, on će mu neće biti ni svjetlo ni dokaz ni spas na Sudnjem danu…” (Hadis)
Namazom brišemo grijehe i podižemo svoj stepen kod Uzvišenog Allaha. Jednom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao svoje drugove: “Šta mislite da se pred vratima nekog od vas nalazi rijeka u kojoj se on svakodnevno kupa pet puta, da li bi mu na tijelu ostalo išta nečistoće?” “Ne!”, odgovoriše prisutni. “To je primjer pet namaza kojima Allah briše grijehe.”(Hadis)
Namaz je put do Dženneta:”Onaj ko lijepo uzme abdest za pet namaza koje je naredio Uzvišeni Allah, klanja ih na vrijeme i upotpuni njihov rukn – pregibanje i skrušenost, takav ima kod Allaha ugovor da mu oprosti (a u drugom predanju: da ga uvede u Džennet), a onaj koji tako ne učini, takav nema ugovora kod Allaha! Ako bude htio, oprostit će mu, a ako bude htio, kaznit će ga.” (Hadis)
Namaz je najbolji pokazatelj čovjekove pokornosti Uzvišenom Allahu. O opasnosti ostavljanja namaza Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:”Između čovjeka i nevjerstva nalazi se ostavljanje namaza.” (Hadis)
POST MJESECA RAMAZANA
Post je svjesno i stvarno suzdržavanje od jela, pića i spolnog zadovoljavanja u vremenu od pojave zore pa sve do zalaska sunca. Uzvišeni Allah kaže:”O vjernici, propisuje vam se post, kao što je bio propisan i onima prije vas, da biste bili bogobojazni.” (Kur'an)
Post može biti dobrovoljni i obavezni. Postiti sve dane mjeseca ramazana stroga je obaveza ljudima koji su u mogućnosti da poste.
“Ko bude postio mjesec ramazan, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je do tada počinio.” (Hadis)
Rekao je Uzvišeni Allah:”Sva djela sina Ademovog pripadaju njemu, osim posta! Post je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem!” (Hadisi-kudsi) Post donosi neprocjenjive koristi pojedincu i zajednici. Osim duhovnih, zdravstvenih i drugih koristi posta, on je izvanredna prilika da imućni ljudi osjete potrebe siromaha, te da svojim odnosom prema materijalnim vrijednostima budu nosioci pozitivnih društvenih promjena.
ZEKAT
Naši životi i sve materijalno dobro koje posjedujemo u ovosvjetskom životu isključivo je vlasništvo Uzvišenog Allaha. Ljudima je dato na upravljanje kao iskušenje. I dok neki ljudi imaju količinu imetka koja prelazi preko njihovih stvarnih potreba, drugi ljudi oskudno žive, a sve je to odredba Silnog i Mudrog, da vidi kako ćemo postupati.
Zekat je stroga vjerska dužnost koja se odnosi na materijalna dobra. To je obaveza samo imućnim muslimanima koji godinu dana posjeduju imetak iznad određene granice, tako da neznatan dio od ukupnog imetka, 2,5%, izdvajaju i daju određenim kategorijama ljudi: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.” (Kur'an)
Zekatom se ne umanjuje, već se čisti i uvećava imetak. Njegovo izdvajanje je svojevrsni odgojni i socijalni program. Uči nas dobročinstvu i odricanju, a udaljava od škrtosti i pohlepe. Davanjem zekata iskazuje se zahvalnost Uzvišenom Allahu na blagodatima imetka koji nam služi za ispunjavanje naših životnih potreba. Zekat se u Kur'anu spominje uz namaz, što jasno potvrđuje njegovu obavezu. Za izvršavanje obaveze zekata propisana je velika nagrada, a isto tako je velika i kazna za neizvršavanje tog djela: “A one koji gomilaju zlato i srebro i zekat ne daju, obraduj strašnom kaznom…” (Kur'an)
HADŽ – HODOČAŠĆE
Hadž je peta islamska dužnost. Obavljanje hadža propisano je muslimanima koji imaju materijalnu i fizičku mogućnost za odlazak na hadž, jedanput u životu. To je posjeta Kabi i određenim mjestima u Meki radi obavljanja određenih obrednih radnji, u određenom vremenu i pod određenim uvjetima. “Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.” (Kur'an)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:”Požurite da obavite hadž, jer niko od vas ne zna šta mu se može desiti.” Hadž je godišnji susret muslimana iz čitavog svijeta, svih rasa i nacija, kada, ogrnuti u samo dva bijela platna, izvršavaju svoju poniznost i pokornost Uzvišenom Allahu, ali i manifestiraju međusobno bratsvo, ljubav, jedinstvo i solidarnost. Hadž je velika prilika za promjenu neprimjerenih životnih navika i za čišćenje od grijeha. “Ko obavi hadž, intimno se ne približujući supruzi i ne govoreći nepristojne riječi, ne kršeći Allahove propise, vratit će se čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.”(Hadis)
Obavljanje hadža je jedan od velikih povoda za ulazak u Džennet, a u hadisu se kaže:”Za primljeni hadž nema druge nagrade osim Dženneta.”
Šehadet, namaz, post, zekat i hadž neodvojivi su kodovi u biću pravog muslimana. Oni su spoljašnji pokazatelj njegove iskrenosti, odanosti i zahvalnosti Uzvišenom Allahu.